O svijesti i podsvijesti te kako kontrolirati misli

Sigurna sam da ste čuli za svjesni  i nesvjesni um. Svjesni um je inteligencija, onaj dio koji razmišlja i zaključuje, a podsvijest je riznica svega što nam svjesni um pošalje. Na dnevnoj bazi bombardirani smo raznim stimulansima koje primamo putem naših pet osjetila. Naš svjesni dio uma ne može sam u potpunosti procesuirati toliki broj informacija, stoga ovdje ulogu preuzima podsvijest koja može pohraniti daleko veću količinu informacija. Možemo to prikazati i Freudovom analogijom u kojoj svjesni um uspoređuje s vrhom sante leda kao onaj mali vidljivi dio na površini, a podsvjesni um kao sve što se nalazi pod površinom.

Podsvijest u sebi sadrži sve potisnute emocije, misli, sjećanja i mnogo toga. Ključna riječ ovdje je „potisnuto“ jer sve što je jednom pohranjeno u našem umu i dalje je tu, neće nigdje otići i vraćati će se na površinu sve dok se ne pozabavimo s određenim problemom koji nas muči. Volim ovo usporediti s loptom za napuhavanje koju koristimo na plaži. Ako ju pokušavamo zaroniti ispod površine mora, uspjeti ćemo je na neko vrijeme zadržati, no ona će uporno pokušavati vratiti se na površinu dok na koncu ne odustanemo.

Sada kada znamo da je podsvijest izvor naših neželjenih misli, pojasnimo kako one utječu na nas. Negativne misli posljedično stvaraju neželjene emocije koje nas navode na određeno ponašanje, a ono ima svoje posljedice. Ovo je začarani krug koji nećemo riješiti dok ne riješimo uzrok, što nas opet dovodi do teme današnjeg posta – a to su misli.

Našim mozgom dnevno prođe oko 6 000 misli, a da većinu ni ne primijetimo. Misli često imaju tendenciju grananja u mnogo smjerova. Ovaj proces odvija se velikim dijelom sasvim nesvjesno. Jeste li ikada pokušali meditirati i ne razmišljati o ničemu, ali vrlo brzo shvatili kako je to jako teško? U sljedećem dijelu teksta opisati ću vam nekoliko tehnika koje su meni pomogle u kontroliranju bujice misli.

1 Tehnika neutralnog promatrača – Ova tehnika od nas traži da u trenutcima neželjenih emocija promotrimo koje ih misli uzrokuju. Kada uhvatimo misao koja nas čini nesretnima promotrimo ju bez ikakvih emocija i osuđivanja. Time dobivamo mogućnost sagledavanja situacije iz druge perspektive. Prakticirajući ovu tehniku postajemo manje reaktivni na vanjske stimulanse. S obzirom da je ovo široka tema ne mogu je pokriti u ovom postu. Očekujte detaljnije u budućim postovima.

2 Tehnika pomnosti (eng. mindfulness) tehnika je koju preporučujem koristiti uvijek, kada god možete. Slična je prvoj tehnici i nadovezuje se na nju. Sve što trebate napraviti je biti 100% -tno usredotočeni na sadašnji trenutak, ne smijete misliti o ničem drugom. Dakle, ako npr. perete zube, usredotočite se na tu radnju, ne razmišljajte o tome kako morate oprati suđe, otići na posao, oprati auto itd. Te su radnje budućnost, vi morate biti usmjereni na SADA. Zvuči jednostavno zar ne? U teoriji da, ali praksa je nešto sasvim drugo.

Krenite polako i strpljivo. Svakim danom posvetite malo više vremena pomnosti i vjerujte mi, postati će jednostavnije. Nekima je ovo prirodno jednostavnije, a nekima teže, posebice ljudima koji su godinama gradili carstvo negativnih misli i brige. Ovo je tehnika za cijeli život. Strpljenje, upornost i nježnost prema sebi je ono što se traži od vas. Samo hrabro!

3 Sljedeća tehnika je tehnika racionaliziranja. Što to znači? Postoje više načina negativnog razmišljanja kojima možemo biti podložni, ali da ne duljim, izdvojiti ću dva primjera. Recimo da ste odlučili otići na romantičnu večeru s dečkom i cijela noć je prošla prekrasno, ali ste se na odlasku posvađali u vezi toga hoćete li konobaru ostaviti napojnicu ili ne,  te ste na povratku kući cijelim putem razmišljali o tome i bili ljuti. Zamjećujete da ste se ovdje fokusirali na samo jedan detalj koji je zatim pokvario cijeli dan? Ovaj način razmišljanja nazivamo mentalnim filterom jer neke informacije filtriramo, a druge izostavljamo. Što je potrebno napraviti? Potrebno je razmotriti cijelu situaciju s drugog gledišta i sebi je racionalno pojasniti. Zapitajte se da li uzimate sve činjenice u obzir. Što ste to izostavili , a na što ste se fokusirali. Osobno volim u ovim trenutcima sve staviti na papir kako bih imala pregledniji dojam, stoga to toplo savjetujem, kada uhvatite vremena, naravno. U ovom slučaju ponekad je potrebna  „još jedna glava“ kako bi vam pomogla da objektivno sagledate situaciju.

4 Zadnji savjet od mene u ovom članku je – zaokupite se nečim, nemojte imati previše vremena za razmišljanje, radite nešto kreativno, družite se s prijateljima, uživajte u životu, shvatite koliko je život istinski dragocjen. Završavam post s citatom koji je jednom moja prijateljica Deana izjavila: „Život je kratak, pojedi batak, Hakuna Matata!“.

Pozdrav do sljedećeg posta 🙂